Kako se računa plata u Srbiji: neto, bruto, doprinosi i porez
Od bruto do neto — korak po korak
Kada dobiješ ponudu za posao, najčešće vidiš „bruto" iznos — ali koliko zapravo legne na račun? Ovaj vodič objašnjava celu matematiku iza obračuna plate u Srbiji: šta je bruto, šta je neto, koji su doprinosi i porezi, ko ih plaća i kako se dolazi do konačnog iznosa. Sve na jednom mestu, sa stvarnim stopama i primerima.
Šta je bruto, a šta neto plata?
Bruto plata (bruto 1) je ukupan iznos koji poslodavac obračunava za zaposlenog — uključuje neto platu, doprinose na teret zaposlenog i porez na dohodak.
Neto plata je iznos koji zaposleni stvarno prima na račun — ono što ostane nakon što se od bruta odbiju doprinosi i porez.
Bruto 2 je ukupan trošak poslodavca — bruto plata uvećana za doprinose koje poslodavac plaća iz svojih sredstava.
Obračun plate regulišu Zakon o radu („Sl. glasnik RS"), Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakon o porezu na dohodak građana.
Od bruto do neto — korak po korak
Bruto plata (osnovna zarada + dodaci)
Bruto plata se formira od:
- Osnovna zarada — prema ugovoru o radu, na osnovu koeficijenta i cene rada
- Dodaci: minuli rad (0.4% po godini staža), noćni rad, prekovremeni rad, rad na praznik
- Topli obrok, regres i druga primanja (ako su ugovorena)
Zakon o radu, čl. 104–108, definiše strukturu zarade.
Doprinosi na teret zaposlenog
Od bruto plate odbijaju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje:
- PIO (penzijsko i invalidsko osiguranje): 14%
- Zdravstveno osiguranje: 5,15%
- Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 0,75%
Ukupno doprinosi zaposlenog: 19,9% od bruta
Osnovica je bruto plata. Stope su propisane Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (čl. 44).
Neoporezivi iznos
Pre obračuna poreza, od bruto plate se oduzima neoporezivi iznos od 34.221 RSD mesečno (od 01.01.2026). Porez se plaća samo na razliku iznad tog iznosa.
Poreska osnovica = bruto plata − 34.221 RSD
Zakon o porezu na dohodak građana, čl. 15a.
Porez na dohodak (zarada)
Na poresku osnovicu (bruto − doprinosi − 34.221 RSD) plaća se porez po stopi od 10%.
Porez = (bruto − doprinosi − 34.221) × 10%
Zakon o porezu na dohodak građana, čl. 15a i čl. 16.
Neto plata = bruto − doprinosi − porez
Konačna formula:
- Neto = bruto − doprinosi − porez
Primer za bruto od 150.000 RSD:
- Doprinosi zaposlenog: 150.000 × 19,9% = 29.850 RSD
- Poreska osnovica: 150.000 − 29.850 − 34.221 = 85.929 RSD
- Porez: 85.929 × 10% = 8.593 RSD
- Neto: 150.000 − 29.850 − 8.593 = 111.557 RSD
Doprinosi na teret poslodavca
Poslodavac plaća dodatne doprinose iz svojih sredstava:
- PIO: 10% na bruto platu
- Zdravstveno osiguranje: 5,15% na bruto platu
Ukupno doprinosi poslodavca: 15,15% od bruta
Bruto 2 — ukupan trošak poslodavca
Bruto 2 = bruto plata + doprinosi poslodavca (15,15%)
Primer za bruto od 150.000 RSD:
- Doprinosi poslodavca: 150.000 × 15,15% = 22.725 RSD
- Bruto 2: 150.000 + 22.725 = 172.725 RSD
Stope su propisane Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (čl. 44).
Izračunaj svoju platu odmah
Umesto ručnog računanja, koristi naš kalkulator koji automatski primenjuje aktuelne stope doprinosa i poreza. Unesi bruto ili neto — dobijaš kompletan obračun za par sekundi.
Posebni režimi oporezivanja
Preduzetnici — paušalno oporezivanje
Paušalci ne vode poslovne knjige. Poreska obaveza se utvrđuje rešenjem na osnovu delatnosti, lokacije i procenjenog prihoda. Doprinosi se plaćaju na paušalno utvrđenu osnovicu. Regulisano Zakonom o porezu na dohodak građana (čl. 40–42).
Frilenseri
Fizička lica koja ostvaruju prihod od inostranih klijenata (platforme, ugovori). Od 2023. postoji pojednostavljeni režim sa tromesečnim prijavljivanjem. Alternativa je registracija preduzetničke delatnosti (paušal ili vođenje knjiga).
Ugovor o delu
Za povremene poslove van radnog odnosa. Porez iznosi 20% na bruto umanjen za normirane troškove (20%), a doprinosi za PIO se plaćaju po stopi od 24% (ukupno: zaposleni + poslodavac). Zakon o porezu na dohodak građana, čl. 85.
- Mešanje bruto 1 i bruto 2 — ponuda za posao obično znači bruto 1
- Zaboravljanje neoporezivog iznosa — bez njega obračun poreza je netačan
- Nepoznavanje doprinosa poslodavca — ukupan trošak rada je uvek veći od bruta
- Poređenje plate bez razumevanja režima (zaposleni vs. paušalac vs. ugovor o delu)
Najčešća pitanja o platama u Srbiji
Kolika je minimalna neto plata u Srbiji?
Minimalna cena rada utvrđuje se odlukom Socijalno-ekonomskog saveta i menja se periodično. Aktuelni iznos možeš proveriti na sajtu Ministarstva za rad. Minimalna neto plata se dobija primenom iste formule: bruto minus doprinosi minus porez.
Šta je razlika između bruto 1 i bruto 2?
Bruto 1 (ili samo „bruto") je iznos koji uključuje neto platu, doprinose zaposlenog i porez. Bruto 2 uključuje i doprinose na teret poslodavca (PIO 10% i zdravstvo 5.15%), pa predstavlja ukupan trošak rada za poslodavca.
Da li se doprinosi plaćaju i na minimalac?
Da. Doprinosi i porez se obračunavaju po istoj formuli bez obzira na visinu plate. Neoporezivi iznos od 34.221 RSD (od januara 2026) važi za sve zaposlene.
Kada poslodavac isplaćuje platu i doprinose?
Prema Zakonu o radu, plata se isplaćuje najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec. Doprinosi se uplaćuju istovremeno sa isplatom plate, na propisane uplatne račune.
Da li moram da podnosim godišnju poresku prijavu?
Godišnji porez na dohodak građana plaćaju lica čiji ukupni godišnji prihod prelazi trostruki iznos prosečne godišnje zarade u Srbiji. Prijava se podnosi do 15. maja za prethodnu godinu. Detalji su u Zakonu o porezu na dohodak građana (čl. 87–89).
Kako se oporezuju frilenseri u Srbiji?
Frilenseri koji ostvaruju prihod od inostranstva prijavljuju se kao „ostali prihodi" ili registruju preduzetničku delatnost. Od 2023. godine postoji i pojednostavljeni režim za frilensere sa tromesečnim prijavljivanjem i fiksnim neoporezivim iznosom.
Šta je paušalno oporezivanje?
Paušalno oporezivanje je pojednostavljen režim za preduzetnike koji ne vode poslovne knjige. Poreska obaveza se utvrđuje rešenjem Poreske uprave na osnovu delatnosti, lokacije i drugih kriterijuma. Regulisano je Zakonom o porezu na dohodak građana (čl. 40–42).
Da li je neoporezivi iznos fiksan?
Ne. Neoporezivi iznos se periodično usklađuje. Od 1. januara 2026. iznosi 34.221 RSD mesečno (prethodno 28.423 RSD u 2025, 25.000 RSD do kraja 2024). Proveravaj ažurne podatke na sajtu Poreske uprave ili u Zakonu o porezu na dohodak građana (čl. 15a).
Zvanični izvori
Poreska uprava
CROSO
Ministarstvo za rad
Propisi
Napomena: vodič je informativan i ne zamenjuje individualni pravni ili računovodstveni savet. Stope i iznosi su prema propisima važećim u trenutku pisanja.